Sažetak
U ovom radu razmatramo dva zaboravljena latinska epigrafska fragmenta pronađena u Brezi blizu Sarajeva koja se danas čuvaju u zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Epigrafska i paleografska analiza pokazuje da ovi fragmenti pripadaju ili istom natpisu ili da su klesani istom rukom. Komparativna analiza kojom su fragmenti upoređeni s korpusom kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih natpisa s istočne jadranske obale ukazuje na to da bi se trebali datirati u razdoblje srednjeg vijeka, prije nego kasne antike. Datiranje i rekonstrukcija teksta fragmenata čine osnovu za hipotezu da se srednjovjekovna faza građevine poznate kao Breza 1 podudarala sa Župnom crkvom Blažene Djevice u Vidogošći koja se spominje u povelji mađarskog kraja Bele IV iz 1244. godine. Dva zanimljiva kamena fragmenta s tragovima latinskih natpisa čuvaju se u zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Jedan je otkrio Vladimir Ćorović 1913. godine pri iskopavanju lokaliteta Breza 1, a i drugi je po svemu sudeći, nađen na istom lokalitetu. Oba fragmenta datirana su nakon razdoblja rimske “epigrafske navike” i samih početaka kasnoantičkog perioda, pa ih stoga treba datirati nakon 400. godine, ali prije napuštanja Breze 1 u kasnijem periodu, vjerovatno u periodu visokog srednjeg vijeka. U ovom radu ponuđena je epigrafska i paleografska analiza fragmenata u svrhu njihovog preciznijeg datiranja i smještanja u širi historijski kontekst.
