Običaj obrezivanja kroz historiju

Sažetak

Problem običaja obrezivanja dugo vremena zaokuplja pažnju historičara, etnologa, filozo fa, psihologa, sociologa, liječnika, arheologa i drugih kojima je ta pojava skrenula pažnju s gledišta dotičnih struka. Svaka od njih dala je svoj doprinos da se o obrezivanju danas zna daleko više nego je to bilo prije stotinjak godina. U tome se posebno istakla arheologija otkrićem spiljskih crteža koje su iza sebe osta vili ljudi kamenog doba od prije nekoliko de setina hiljada godina, a čiji se sadržaj dovodi u vezu s obrezivanjem. Njihovi sadržaji, naime, nedvojbeno upućuju na to da je pojava obrezi vanja nastala iz kulta plodnosti pomoću kojeg su ljudi već u prethistorijsko doba shvatili da je seksualna sposobnost muškaraca jamstvo op stanka zajednice. Ta sposobnost se usko veže za i danas čestu pojavu upale spolnog organa kod muškaraca. U pitanju je deformacija spo lovila, kada je završetak kožice koja prekriva spolovilo toliko uzak da se ne može prevući preko glavića (glansa). Posljedica je da se kapi urina zadržavaju, što dovodi do teških upala, a time i do nesposobnosti općenja.

Proučavajući ovaj problem došlo se do za ključka da su iz tog razloga plemena i narodi na raznim stranama svijeta vremenom došli do spoznaje da se taj problem može riješiti tako da se intervencijom kožica spolovila proširi, na način da se suženi vrh odreže i na taj način muškarac postaje sposoban za općenje, a time i za reprodukciju zajednice.

Komparativnim proučavanjem ove pojave na raznim stranama svijeta došlo se do saznanja da su iz tog razloga u prošlosti obrezivanje primjenjivala kako kulturno zaostala pleme na u džunglama Južne i Srednje Amerike, Oceanije, Australije, Afrike, tako i pripadnici visoko razvijenih civilizacija kao što su bili Egipćani, pripadnici semitskih naroda među kojima Jevreji, Arapi, Idumejci, Kolhiđani i dr. i brojni drugi narodi koji su iza sebe ostavili najviše pisanih podataka i spomeničke građe koja govori o ovoj pojavi.