Dvije pjesme iz duhovnog naslijeđa Srebrenice

Apstrakt

Stručni tim etnologa Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine tokom 2008. i 2009. godine obavio je niz etnografskih istraživanja određenih naselja u okolini Sarajeva, koja su izgradili i naselili prognanici iz Srebrenice. Osnovni zadatak tima bio je snimiti promjene u načinu života Srebreničana nakon progona iz 1995. godine. Kao član istraživačkog tima Etnološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine dobila sam zadatak da zabilježim usmene pjesme koje su uglavnom pamtile i čuvale žene. Rezultati ovih zabilješki objavljeni su u dvije serije: prvi i najraniji objavljeni su 2015. u zborniku pod naslovom Žene nositeljice narodne muzičke prakse u Bosni Hercegovini u izdanju Muzičke akademije u Sarajevu, a drugi dio objavljen je u časopisu Društvene i humanističke studije koji izdaje Univerzitet u Tuzli 2022. Ovaj rad fokusirat će se na dio snimljenog materijala koji je u Zemaljski muzej pristigao u međuvremenu, u trenutku kada se građa zabilježena od povratnica u Srebrenici uobličavala u naučni rad. Materijal koji je tom prilikom dobiven nije zabilježen u Srebrenici, ali tematski pripada srebreničkom korpusu, jer je posvećen tragičnim dešavanjima u ovome gradu. Riječ je o epskom spjevu koji je nastao kao odgovor na genocid počinjen u Srebrenici, u julu 1995. Tvorac spjeva i guslar je Željko Šimić iz Gruda. Analize materijala donesenog iz Gruda bit će poređene s analizama dijela materijala donesenog iz Srebrenice. Snimak njegova pjevanja uz gusle ustupila mi je prof. Jasmina Talam, koja je Željka snimila 2017. u Grudama. Rad se oslanja na interpretativne i analitičke metode.